Ponikve su prostrana travnata livada na nadmorskoj visini od oko 500 m u jugozapadnom dijelu Medvednice poznatom po brojnim krškim oblicima. Dno joj se lagano spušta od sjevernog prema južnom rubu. Dokaz krškog porijekla ove udoline su i gorski potočići koji poniru na zapadnoj strani u šumi. Na istočnoj strani izvire i Jambrišakovo vrelo iz jedne kratke špilje.
Livadom teku tri potoka: Jezeranec (najveći), Javorščak (čiji je izvor Jambrišakovo vrelo) i Slivnjak. Dva se od njih slijevaju u jedan potok i poniru na početku Ponikvi nedaleko mostića, odmah pokraj Zelene magistrale. Voda koja na Ponikvama ponire je ista koju nalazimo u špilji Veternici. Dio polja je obrađen, a travnjaci su u proljeće ukrašeni raznovrsnim cvijećem. Tu nalazimo četiri vrste zakonom zaštićenih orhideja u Hrvatskoj: vratiželja, dugolisna naglavica, crvena naglavica i bijela naglavica.
Ponikve se prvi put spominju u povijesti god. 1328. kao međaš posjeda zagrebačkog Kaptola, a god. 1367. nalazimo Ponikve u posjedu plemena Ača, tada zemljište pusto i bez stanovnika, što govori da je nekada na Ponikvama bilo naselje, koje je kasnije, zbog nepoznatih razloga napušteno.