Nadgrobni spomenik Ocu domovine dr. Anti Starčeviću u Šestinama pokraj Zagreba umjetnički je vrijedno djelo svestranog hrvatskog kipara Ivana Rendića. Ova skulptura prožeta snažnom simbolikom, postavljena je 1903. godine. Na poznatoj skulpturi poprsje dr. Starčevića izrasata iz hrastvog debla, a u podnožju spomenika nalaze se znamenja povijesnog i nacionalnog identiteta te figure koje simboliziraju neumornu borbu za samostalnost Hrvatske. U podnožju su reproducirani fragmenti hrvatskih povijesnih spomenika te lav, koji pandžama i zubima trga željezne rešetke, a kraj njega prekrasna figura žene Croatiae, koja još drži stisnute šake, umorne od trganja okova. Iz te skupine se diže hrast, Ante Starčević. Ovaj spomenik ima status zaštićenog kulturnog dobra.
Kipar Ivan Rendić (1849.-1932) autor je i spomenika velikanu hrvatske književnosti Andriji Kačiću Miošiću u Makarskoj i Zagrebu, Ivanu Gunduliću u Dubrovniku te Petru Preradoviću u Zagrebu.
Dr. Ante Starčević, jedan od najutjecajnijih političara u hrvatskoj povijesti umro je 28. veljače 1896. godine u zgradi koja danas nosi naziv Starčevićev dom i nalazi se u blizini zagrebačkog Glavnog kolodvora. Prema vlastitoj želji dr. Starčević nije pokopan u Aleji velikana na Mirogoju, nego na narodnom groblju uz crkvu sv. Mirka u Šestinama. Pokopan je u šestinskim opancima jer je smatrao da su Šestine i šestinska narodna nošnja srce hrvatskoga bića. Iako je želio skromni pogreb, na posljednji ispraćaj došlo mu je više od 30.000 ljudi.